Kada govorimo o osnovnim životnim potrebama, voda je pri vrhu te ljestvice. Ona nam pomaže da iz tijela izbacimo tvari koje nam ne trebaju, regulira tjelesnu temperaturu i pomaže pri radu mozga. Ovo su tek osnovne funkcije, benefita je nebrojeno mnogo. Primjerice, čaša vode ujutro, na tašte, važna je kako biste pročistili organizam i potaknuli probavu, vodu je korisno popiti prije obroka i nakon, ne tijekom, a i najbolje je piće s nula kalorija. No, što sve skriva čaša vode, koliko je kvalitetna i kako je možemo učiniti zdravijom za piće?
Kada potegnuti ovo pitanje – ako ne danas, na Svjetski dan vode i koja bi sugovornica bila prikladnija od Ane Rebrović, vlasnice tvrtke i portala Volim vodu? Iako, za razgovor o ovoj temi uvijek je pravo vrijeme. No, upozoravamo vas – informacije koje ćete dobiti iz ovog razgovora nimalo nisu ugodne i pravi su eye opener.
Vi više sigurno ne vidite vodu za piće u ovoj čaši uz kavu već „opasnost“?
– Događa se da i ja pijem tu vodu kad sam vani, ali u svom domu i na poslu pijem pročišćenu vodu.
Na svakom smo koraku izloženi mikroplastici
Što se sve nalazi u vodi što smeta našem zdravlju?
– U vodi se nalaze teški metali, pesticidi, herbicidi, ostaci od lijekova, PFAS kemikalije, mikroplastika i drugi zagađivači koje negativno utječu na naše zdravlje. Klor, kojim se pitka voda tretira, uklanja viruse, bakterije i gljivice i tako čini vodu sigurnom za piće, međutim svi ostali zagađivači ostaju u vodi i ozbiljno štete našem zdravlju.
Na koji način? Znate neki konkretan primjer?
– Recimo, s obzirom da je endokrinološki sustav osjetljiv na teške metale i ostale zagađivače, jako je veliki broj oboljelih od štitnjače i nadbubrežnih žlijezda koje reguliraju otpornost na stres i svakodnevne izazove. Iz tog razloga su ljudi sve osjetljiviji i teže se nose sa stresom na poslu i u obitelji.
Navodno ljudi u prosjeku konzumiraju oko 5 grama plastike tjedno što odgovara težini jedne kreditne kartice. Koliko je to točno?
– Nažalost, točno je. Čitala sam istraživanje koje kombinira rezultate više od 50 studija širom svijeta koje je potvrdilo taj podatak. No, taj podatak se ne odnosi samo na mikroplastiku iz vode. Ljudi su na svakom koraku izloženi mikroplastici kroz vodu koju piju, ali i udišu i konzumiraju je kroz hranu.
Plastiku izbaciti iz života
Što je s vodom iz plastičnih boca i mikroplastikom?
Prema istraživanjima, 93 % vode u plastičnim bocama i do 94 % vode iz slavine onečišćeno je mikroplastikom. Čak ako voda dolazi iz planinskih izvora i jezera, ona može sadržavati mikroplastiku, budući da se plastično onečišćenje nalazi posvuda i sve je to jedan začarani krug. Voda i Zemlja trebaju našu pomoć. Treba biti ekološki savjestan i uistinu smanjiti uporabu plastike, na osobnoj razini. Uvijek treba krenuti od sebe. Prava promjena dolazi onog trenutka kada uklonimo većinu ili svu plastiku iz našeg života do razine do koje možemo.
Konkretno mislite na smanjenje plastike u svakodnevnom životu?
Da, pravo rješenje je prestati koristiti plastičnu ambalažu kad god je to moguće, prestati kupovati pića u plastičnoj ambalaži te hranu koja je pakirana u plastici.
Naime, sav taj negativan utjecaj mikroplastike na organizam se još i ne zna, puno je istraživanja na tu temu, a i sve više se istražuju PFAS kemikalije koje su također velika opasnost po naše zdravlje.
Što nam možete reći o PFASU, o čemu se radi?
Ako ste čuli naziv „vječne kemikalije“, one se odnose na PFAS. Predstavljaju veliku skupinu tisuća sintetičkih kemikalija, s poznatih i kao perfluoralkilne i polifluoroalkilne tvari (PFAS).
Sve kemikalije iz te skupine sadržavaju veze ugljika i fluora, jednu od najsnažnijih kemijskih veza u organskoj kemiji i to im omogućava otpornost na razgradnju pri upotrebi i u okolišu, zato ih zovu „vječnima“. Nažalost, većina njih lako se prenosi okolišem i prelazi velike udaljenosti u odnosu na izvor ispuštanja. Ima ih u tlu, atmosferi i u vodi. Posljednjih desetljeća onečišćenja PFAS-om se često pronalaze u podzemnim i površinskim vodama, a ima ih i u kišnici i snijegu.
Filterima do zdrave vode
Ima li ih u Hrvatskoj?
Spominje se da ih u Hrvatskoj ima u Slavoniji i Baranji, i kod Brežica, na granici sa Slovenijom iako još uvijek nema dovoljno ispitivanja koja bi točno potvrdila u kojim područjima se nalaze. Nažalost, dva PFAS-a su povezana s nizom zdravstvenih problema. PFOA je povezana s rakom bubrega i testisa, bolešću štitnjače, visokim kolesterolom, a PFOS je povezan s reproduktivnim, razvojnim bolestima, bolestima jetre, bubrega i štitnjače. Čovjekovo zdravlje je ugroženo sa svih strana, ali upravo zato trebamo se truditi živjeti, jesti i piti što zdravije.
Koja su nam rješenja za kvalitetniju vodu koju pijemo?
Trenutno je jedini način da se svatko od nas zaštiti u svom domu i osigura što kvalitetniju vodu za piće. Ne stižemo čekati da itko drugi riješi taj problem osim nas samih, a dobro je što znamo kako. Na raspolaganju su nam filteri za vodu koji se jednostavno stave na slavine i tuševe, jer i koži i kosi odgovara pročišćena voda. Tu su i stakleni vrčevi s filterima koji nam omogućuju ukusniju i zdraviju vodu za piće i kuhanje te bočice za osobe koje žele piti pročišćenu vodu gdje god se nalazili i one koji se bave sportom.
Što sve uklanjanu filteri za vodu, zar i PFAS i mikroplastiku o kojima smo govorili?
Takvi filteri pročišćavaju vodu na način, da recimo, uklone 95 % mikroplastike i 90 % PFAS kemikalija iz vode, zatim herbicide, pesticide, teške metale, ostatke lijekova koji se isto nalaze u vodi, bakterije, klor i kloramin, ali i neugodne mirise i boju.
Voda osjetno postaje ukusnija za piće. To vam najbolje mogu reći djeca. Postoje mnoge obitelji u kojima djeca nisu htjela piti vodu već sokove, a odmah su prepoznala kvalitetu filtrirane vode i sad – vole vodu!
