Majica koju ste danas kupili za tri mjeseca već će biti stara. Možda i demode. To ćete, naravno, doznati putem društvenih mreža, jer će neka poznata osoba odjenuti potpuno drukčiju majicu koja će za sljedeća tri mjeseca, možda šest, biti demode. I tako već godinama.

Stalna proizvodnja novih odjevnih predmeta, njihova kupnja i gomilanje odjeće koja se ponekad i raspadne prije nego što iziđe iz mode, naziva se brzom modom. Osim što je besmisleno živjeti na takav način, izuzetno je društveno neodgovorno. I to kažemo samo zato što smo fini, a ovo je pristojan portal. Inače bismo koristili i neke profane riječi koje bi, međutim, možda čak bile i prikladnije. Zašto? Doznat ćete za koju minutu, samo nastavite čitati.

Na dnu oceana završi pola milijuna tona plastike svake godine upravo zbog tekstilne industrije. Foto: Pexels

Ugušit će nas plastika koju kupujemo!

Ponekad brojke govore više od slova. Pa spomenimo samo neke:

  • Koliko je litara vode potrebno da bi se izradila jedna pamučna majica? 2700 litara pitke vode koju jedna osoba popije u dvije i pol godine.
  • Koliko mikroplastičnih vlakana, koja potom završe u prehrambenom lancu, se ispusti jednim pranjem poliesterske odjeće u perilici? 700 tisuća mikroplastičnih vlakana.
  • Koliko plastike završi na dnu oceana svake godine zbog pranja sintetike? Pola miljuna tona.
  • Koliko se tekstila proizvodilo 2000. godine, a koliko se proizvodi danas? S 58 milijuna tona proizvodnja je porasla na otprilike 120 milijuna tona na godinu.
  • Koliko jedna osoba u prosjeku baci tekstila na godinu? Oko 11 kilograma.
  • Koliko se te odjeće spaljuje ili odlaže na odlagalištima? 87 posto.
  • Koliko odbačenog tekstila se dalje reciklira ili koristi za novu odjeću? 1 posto.
  • Koliko je kupovina tekstila proizvela emisija CO2 po osobi u 2020. godini? 270 kg emisija CO2 po osobi.
87 posto odbačene odjeće završi ili na odlagalištima i se spaljuje. Foto: Pexels

Ne bacaj, proslijedi!

Sve ovo tekstilnu je industriju stavilo na visoko treće mjesto na listi najvećih zagađivača planeta Zemlje. I ovo je jedna od rijetkih svjetskih kriza u kojoj pojedinac može napraviti razliku. Brza moda ima i jednu važnu značajku, a to je niska cijena koja je često primamljiva. Majica za 3 eura s Temua? Zašto ne? Pa brojke su nam rekle sve. Nova trendi boja, novi trendi kaput… Serijom članaka na temu “Utakmica za opstanak: Zašto je važno da rabljena roba pobijedi brzu modu?” djelomično ćemo staviti u fokus kupovanje rabljene odjeće kao jedan od najpoželjnijih lifesylea, a djelomično razne načine na koje se može reciklirati stara odjeća umjesto da završi na odlagalištu ili spaljivanju.

Europska unija ozbiljno je shvatila ovaj problem te osmilila plan i cijeli niz mjera s kojima se može utjecati na negativan trend. No, bez dobre volje ljudi, do promjena neće doći. Kako netko tko živi u Hrvatskoj može doprinjeti pozitivnoj promjeni, pisat ćemo u sljedećim člancima na ovu temu.

Ovaj članak je 26. rujna 2025. godine objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.