Dolaskom toplijih dana i sezone koncerata, festivala, sportskih događanja i druženja na otvorenom, stručnjaci upozoravaju na sve češći problem oštećenja sluha kod djece i adolescenata. Preglasna glazba, dugotrajno korištenje slušalica i svakodnevna izloženost buci ostavljaju posljedice koje se često razvijaju postupno i prolaze neprimijećeno.
Prema procjenama, svaki šesti tinejdžer danas ima određeni stupanj oštećenja sluha. Jedan od čestih uzroka je i upala srednjeg uha koju djeca često prebole bez da se problem na vrijeme prepozna. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 60 posto nagluhosti u dječjoj dobi moguće je prevenirati pravovremenim liječenjem i ranom intervencijom.
– Probir sluha kod novorođenčadi prvi je korak, ali djeca mogu razviti progresivnu nagluhost ili oštetiti sluh kasnije tijekom odrastanja. Takva stanja često prođu neprimijećeno jer se razvijaju postupno ili su blaga. Zato su informiranje roditelja i pravovremeni pregled iznimno važni. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, nagluha djeca imaju značajnu korist od rane identifikacije oštećenja sluha – objašnjava prof. dr. sc. Lana Kovač Bilić iz Poliklinike Salvea.
U posljednjih nekoliko godina postignut je značajan napredak u ranom otkrivanju i liječenju oštećenja sluha. Hrvatska je sudjelovala u međunarodnom projektu EUscreen Vision & Hearing (2017. – 2021.), koji je uspoređivao programe probira vida i sluha u zemljama Europske unije. Cilj projekta bio je razviti učinkovit model probira za predškolsku i školsku djecu, uz uvažavanje specifičnosti pojedinih država. Istraživanje je pokazalo velike razlike među zemljama u provedbi programa i evaluaciji rezultata, zbog čega program probira sluha još uvijek nije univerzalno uveden u Europi.
– U Republici Hrvatskoj još uvijek ne postoji jedinstveni sustavni program probira sluha za stariju djecu i adolescente. Probir se trenutačno provodi kroz preventivne sistematske preglede i različite lokalne inicijative – istaknula je prof. dr. sc. Kovač Bilić. Dodaje kako rana intervencija može spriječiti dugotrajne posljedice poput poteškoća u jezičnom izražavanju, učenju i razvoju kognitivnih funkcija, što u konačnici utječe i na školski uspjeh te društvenu uključenost djece.
Iz Poliklinike Salvea upozoravaju kako se oštećenje sluha kod djece i adolescenata često ne prepoznaje na vrijeme jer simptomi mogu biti vrlo suptilni. Dijete može djelovati nezainteresirano, rastreseno ili imati poteškoće s koncentracijom i praćenjem nastave, dok je pravi uzrok zapravo smanjena mogućnost slušnog praćenja i razumijevanja govora. Kod adolescenata se problemi dodatno razvijaju postupno, zbog čega ih često ni sami ne primijete dok oštećenje već ne počne utjecati na svakodnevnu komunikaciju i kvalitetu života.
Stručnjaci posebno upozoravaju na navike dugotrajnog korištenja slušalica pri visokoj glasnoći, koje su danas postale dio svakodnevice djece i mladih. Upravo su visoke frekvencije sluha među prvima pogođene prekomjernom izloženošću buci, a oštećenja se mogu razvijati godinama bez jasnih simptoma.
Redovita kontrola sluha ne bi trebala biti rezervirana samo za djecu s izraženim simptomima, već važan dio preventivne brige o zdravlju, osobito u razdoblju intenzivnog korištenja slušalica i povećane izloženosti buci.
Iz Poliklinike Salvea upozoravaju kako je svijest o važnosti očuvanja sluha i dalje nedovoljno prisutna u javnosti, osobito kada je riječ o djeci i adolescentima. Ističu kako danas postoje suvremene, djeci prilagođene metode testiranja sluha, uključujući tonalnu audiometriju s posebnim naglaskom na visoke frekvencije koje su najčešće oštećene kod starije djece i adolescenata.
Roditeljima se savjetuje da obrate pozornost na prve znakove mogućeg oštećenja sluha, poput pojačavanja televizora, slabije koncentracije, čestog traženja ponavljanja u razgovoru ili povlačenja iz komunikacije, te da u slučaju sumnje na vrijeme zatraže pregled sluha.
