O dojenju i zdravoj dječjoj prehrani napisano je bezbroj knjiga, glavna su tema svih rasprava u raznim roditeljskom grupama na društvenim mrežama. No, o važnosti čitanja djeci od rane dobi ne govori se ni približno toliko. A jednako je važno.
Čitanjem djeci hranimo njihov mozak. I ne samo to. Prednosti su višestruke i neprocjenjive. Djeca kojoj su roditelji čitali od vrlo rane dobi mnogo lakše nauče čitati sami, glas roditelja povezuju s nečim lijepim i to im ostaje za cijeli život. Evo ostalih prednosti čitanja djeci:
- stimulira razvoj kognitivnih sposobnosti
- utječe na razvoj govora
- priprema za akademski uspjeh
- utječe na posebnu povezanost između roditelja i djeteta
- povećava koncentraciju i disciplinu
- razvija kreativnost i maštu
- razvija doživotnu ljubav prema knjigama i čitanju

New York Timesu ističe da je nemoguće prenaglasiti koliko je važno čitanje djeci do pete godine pa i kasnije. Jer oni upijaju sve:
- riječi
- brojke
- boje
- oblike
- životinje
- matematičke radnje
- razna društvena pravila o tome kako funkcionira svijet
Prednost od milijun riječi djece kojoj se čita
Tezu o važnosti čitanja djeci potvrdili su i rezultati istraživanja provedenog na Ohio State University. Zbrajanjem riječi u dječjim slikovnicama znanstvenici su prvo izračunali koliko riječi djeca čuju do svoje pete godine:
- ona kojoj se uopće ne čita – oko 4 662 riječi
- ona kojoj se čita jednom do dva puta na tjedan 63 570 riječi
- ona kojoj se čita tri do pet puta na tjedan 169 660 riječi
- ona kojoj se čita svaki dan 296 660 riječi
- i ona kojoj se čita po pet slikovnica na dan – milijun i 483 300 riječi

Dakle, djeca kojoj se nikada ne čita imaju rupu od milijun riječi do svoje pete godine. To objašnjava, tvrde znanstvenici, veliku razliku među djecom u širini vokabulara i napretku u čitanju.
Hrvatski tinejdžeri ispodprosječni u čitanju
A tom je istraživanju prethodilo ono o navikama čitanja djeci koje je pokazalo da četvrtina roditelja u Americi djeci ne čita gotovo nikada. Druga četvrtina možda jednom ili dva puta na tjedan. U Hrvatskoj takvo opsežno istraživanje o čitanju djeci nije provedeno, no prilično su indikativni ispodprosječni rezultati hrvatskih petnaestogodišnjaka na Pisinim testovima u čitanju (Pisa – Međunarodna procjena znanja i vještina učenika). Oni se održavaju svake tri godine, a zadnji za koje imamo rezultate održani su 2018. Ove iz 2022. trebali bi biti objavljeni ove godine.

Čitanje kao nužno zlo
Istraživanja su pokazala da naša djeca čitaju samo onda kada moraju ili kada trebaju doznati neku informaciju. Iz čistog zadovoljstva – vrlo rijetko. A na tu poraznu činjenicu možemo uvelike utjecati ako svojoj djeci čitamo na glas dok su još male bebe. Kasnije nas sami mole da im čitamo. A kad krenu u školu nastavljaju tradiciju čitanja, ali samostalno. Ta usađena navika čitanja često odredi i akademski uspjeh odraslog čovjeka – kojem je čitano kad je bio malo dijete.





