Zanimljivo je vidjeti kako su se hrvatske žene kroz povijest borile za svoja prava – uglavnom perom! Svi istaknuti povijesni događaji koji su za žene u svijetu značili velike korake prema napretku i ravnopravnosti – naše su područje zaobišli. Mi nismo imali sufražetkinje (žene koje su se borile za političko pravo glasa s 19. na 20. stoljeće.), niti smo imali marš žena poput onog u New Yorku baš na današnji dan 8.ožujka 1903. godine kada su žene tražile svoje prava – kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Borba za ženska prava kroz povijest u Hrvatskoj se uglavnom obilježila kroz hrabre pojedinke. Vrijeme je da se nekih od njih sjetimo na današnji dan:
Književnice, slikarice, znanstvenice i jedna pilotkinja!
DRAGOJLA JARNEVIĆ (1812.-1875.)
Dragojla je bila Ilirka i za ono vrijeme vrlo napredna intelektualka. U to vrijeme bilo je samo 11% pismenih žena u Hrvatskoj. Dragojla je u Karlovcu pokušala osnovati privatnu djevojačku školu, a u svojem je domu podučavala djecu oba spola. Izrazito se zalagala za obrazovanje djevojčica. Nikada se nije udavala vlastitom odlukom.
MARIJA JAMBRIŠAK (1847.-1937.)
Bila je prosvjetiteljica, književnica i borkinja za prava i školovanje žena. Na prvoj općoj učiteljskoj skupštini 1871. na trgu svetog Marka u Zagrebu zatražila je jednake plaće za učiteljice i učitelje. Bio je to prvi put u Hrvatskoj da je žena javno istupila tražeći izjednačavanje plaća i radnih uvjeta za žene i muškarce. Zahvaljujući njenim dugogodišnjim nastojanjima 1892. osnovan je Privremeni ženski licej u Zagrebu – preteča ženske gimnazije i prva državna ženska škola u cijeloj Austro-Ugarskoj.
MARIJA JURIĆ ZAGORKA (1873.-1957.)
Marija Jurić Zagorka je bila prva hrvatska novinarka, bila je književnica i začetnica feminizma u Hrvatskoj. Iako je tijekom cijele karijere, a osobito na samom njezinu početku bila osporavana kao žena, nije posustajala u borbi da dokaže svoju vrijednost. Jedno je vrijeme uređivala ugledni politički list Obzor, izvještavala je iz sabora i o ostalim političkim prilikama na ovim prostorima. Pokrenula je i prvi list u Hrvatskoj namijenjen isključivo ženama – Ženski list, a zatim i Hrvaticu. Unatoč tome, stalno je bila izložena podsmijehu i poniženju.
IVANA BRLIĆ MAŽURANIĆ (1874.-1938.)
Jedna od najznačajnijih je spisateljica za dječju književnost ne samo u Hrvatskoj već i na području cijele Europe. Bila je visokoobrazovana, nagrađivana ne samo za svoj književni rad već i za ostala postignuća poput zalaganja protiv mađaronizacije.
SLAVA RAŠKAJ (1877.-1906.)
Slava Raškaj je bila hrvatska slikarica čiji akvareli predstavljaju najviši domet hrvatskog akvarelnog slikarstva s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Bila je gluhonijema i skončala je od tuberkuloze, no u svojih tek 29 godina života ostavila je veliki trag.
KATARINA MATANOVIĆ KULENOVIĆ (1913.-2003.)
Bila je prva hrvatska pilotkinja i padobrankinja. Bila je prva žena u Istočnoj Europi koja je skočila s padobranom. U sastavu zrakoplovstva NDH bila je od 1943. godine s činom poručnika. Uz to što je prevozila vojnu poštu, bila je i osobna pilotkinja tadašnjeg ministra oružanih snaga.
LIDIJA COLOMBO (1922.-2015.)
Bila je prva hrvatska doktorica fizike, žena koja je konstruirala prvi laser u Hrvatskoj, osnovala je prvi laboratorij za molekulsku fiziku u Hrvatskoj. To su samo neki od njezinih važnih postignuća kojima je oplemenila život na ovim prostorima i utrla put mnogim ženama prema znanosti.
Borba i dalje traje!
Svakako je važno spomenuti da su žene na ovim prostorima dobile političko pravo glasa 1945. godine. No, to se dogodilo više po inerciji ravnopravnosti u socijalističkom sustavu, nego zato što je društvo doista evoluiralo do te razine ravnopravnosti između muškaraca i žena. Žene u Hrvatskoj su se ipak konsolidirale u našoj novijoj povijesti i zajedničkim snagama svakodnevno ukazuju na nepravedni i neravnopravni položaj žena u odnosu na muškarce. Borba i dalje traje.
