Tu i tamo zabljesne nova ‘super’ dijeta koja vam jamči rezultate u kratkom vremenu. Sve češće se pojavi najnoviji uređaj za mršavljenje uz kojeg samo ležite, a kilogrami i centimetri se tope uz pomoć metoda novog krika tehnologije. Da ne spominjemo mahnito i zdravstveno upitno uzimanje Ozempica – lijeka kojim se liječe dijabetičari, a navodno daje rezultate i kod mršavljenja. Sve to najčešće i donese obećane rezultate. No, tek na određeni, kratki period. Jojo efekt je neizbježan u najvećem broju slučajeva. Zašto? Jer glavni uzrok vašeg debljanja – ono zbog čega se prejedate – nije eliminiran!
Magični štapić ne postoji, ali postoji nešto drugo – informacijska medicina. Zapravo, konkretan naziv metode za mršavljenje jest Detocre, a počiva na temeljima informacijske medicine. Utemeljitelj metode je liječnik opće medicine dr. Vitalij Saranča, Ukrajinac koji već deset godina živi i radi u Hrvatskoj. U čemu je ‘fora’, upitali smo ga.
– Detocre se sastoji od dvije komponente – psihokorekcijske i tjelesne. Prvo radimo na glavi, pokušavamo naći razlog, odakle kreće ta pretilost. Najčešće je to neki klik koji se aktivira u našoj podsvijesti. Naravno, ne govorimo o ljudima koji imaju šećernu bolest, teška endokrinološka oboljenja, koji su na zamjenskoj hormonalnoj terapiji. Kandidati su ljudi koji su zdravi, a koji su se zbog nekih okolnosti u svojem životu počeli debljati. Svjesni su da se ne debljaju samo zbog sjedećeg načina života i prejedanja. Od nečega je krenulo – kazao je dr. Saranča.
Problem je duboko pohranjen u podsvijesti
Kada se pridržavaju dijeta i treniraju u teretani, oni smršave. No, čim stanu s režimom, opet se udebljaju. Ideja informacijske medicine je pronaći razlog zbog kojeg se to događa.
– Mnogo ljudi kažu, pa ja ništa ne jedem, na ovoj ili onoj dijeti sam i debljam se. U tom slučaju se razlozi debljanja na logičnoj razini pronaći ne mogu. Oni su pohranjeni u podsvijesti. Podsvijest pamti sve što nam se u životu događa. Vi primjerice možete sada čuti nešto što može aktivirati lošu emociju nastalu prije deset godina. – objašnjava dr. Saranča koji prije nego što krene u postupak prvo mora utvrditi je li osoba uopće kandidat. To se radi na besplatnoj on-line konzultaciji.
– Ako utvrdim da je osoba uvjetno rečeno zdrava, bez dodatnih komorbiditeta, krećemo s prvim od pet tretmana. Osoba je svjesna svega što joj se događa i u svakom trenutku može odustati i reći: Ne, ja to ne želim. To nije za mene. Osoba je u stanju koje najbliže možemo opisati onim stanjem u kojem smo tik pred spavanje. Svi strahovi, problemi, maligne navike zbog kojih se prežderava se nalaze tamo. Mi ih detektiramo i eliminiramo – kaže dr. Saranča, koji uz diplomu medicinskog fakulteta ima niz certifikata iz hipnoze, regresologije pa čak i završenu online edukaciju s prestižnog američkog sveučilišta Harvard.
Ključ je u detoksikaciji uma i tijela
Cijela Detocre metoda, detoksikacija uma i tijela, počiva na tih pet tretmana. Osoba, naravno, dobije preporuku vezanu uz prehranu, tekućine, u konačnici i limfnu drenažu, presoterapiju i odlazak u krio komoru. No, ovaj tjelesni dio metode je tu tek kao potpora psihokorekciji, koja je temelj i osnova metode. Psihokorekcijski tretmani se provode jednom na tjedan.
– Slična metoda provodi se u Švicarskoj, no troškovi su neusporedivi. – kaže dr. Vitalij koji Detocre prakticira u privatnoj praksi. Tretman je i kod njega prilično skup. No, u slučaju neuspjeha, on jamči povrat novca.
– U slučaju da psihokorekcijski dio ne uspije, vraćamo novac. To mi se dogodilo samo jednom i to kada sam radio online. Inače, i ja sam smršavio ovom metodom. Prije sam imao 120 kilograma. U Hrvatskoj ovu metodu prakticiramo posljednjih mjesec dana kada smo potpisali ugovor s Medicinskim fakultetom u Zagrebu, jer nam je želja da je sve što radimo znanstveno potkrijepljeno. Naime, informacijsku medicinu u Hrvatskoj vidim kao veliki iskorak u preventivnoj medicini. – zaključio je dr. Saranča.
Jasno je da će pretilost są sobom prije ili kasnije dovesti još nekoliko opasnih bolesti poput dijabetesa ili bolesti kadriovaskularnog sustava. Ako stanemo na kraj pretilosti, djelovali smo prevencijski.
