Kristina Burja, dizajnerica i inspiracija za bolji život. Tim bismo riječima najbolje opisali našu sugovornicu koja je svoj brend Krie Design iskoristila kao platformu za održivu modu i još mnogo više. Ekološke materijale koje stvara s istomišljenicima prepoznali su svjetski autoriteti za ekologiju i održivost, a njezine ideje proglašene su revolucionarnima i progresivnima! Kristini nije bilo dovoljno stvarati lijepo i kreativno, osobito u industriji koja se sada već prometnula na drugo mjesto na ljestvici najvećih zagađivača Zemlje. Svrhu je pronašla u promjeni. Evo kako.
Održiva moda predstavlja velik dio vašeg fokusa posljednjih godina. Zašto ste se odlučili posvetiti održivoj modi? Sjećate li se trenutka kada ste shvatili da morate nešto učiniti po tom pitanju?
Moda je divna i kreativna, ali istina je da je tekstilna industrija jedan od najvećih zagađivača planeta. U jednom trenutku postalo mi je nemoguće stvarati ljepotu ako istovremeno ne razmišljam o posljedicama proizvodnje. Održivi pristup modi polako je prerastao u moj ključni fokus i temelj brenda. Upravo ta filozofija izdvojila je Krie Design i privukla klijente koji cijene etičnost, porijeklo i ekološku svijest.
Moja priča s održivošću traje već više od deset godina — kroz sudjelovanje na UN projektu Green Fashion Week, gdje predstavljam Hrvatsku i promičem održivu modu na svjetskim pozornicama poput Abu Dhabija, Milana, Rima, Los Angelesa, Las Vegasa, Dubaija i portugalske Algarve regije.
Još 2017. godine, u Hadrijanovom hramu u Rimu, govorila sam na panelu o održivom razvoju u modnoj industriji, pod pokroviteljstvom talijanskog Ministarstva zaštite okoliša. Tada sam prvi put jasno osjetila da moda može biti kanal za stvarnu promjenu.
Svoj rad predstavila sam i u hrvatskom paviljonu na Expo-u 2020 u Dubaiju, gdje je glavna tema bila održivost — i gdje su se moda, inovacija, mobilnost i budućnost spojili u jedno. Sve to zvuči uspješno, ali iza kulisa postoji puno izazova: od pronalaženja održivih materijala do mijenjanja svijesti potrošača. No, upravo zato ovaj put ima smisla — jer je riječ o stvaranju promjene, a ne samo estetike.
Od odbačenih ribarskih mreža izrađena je cool odjeća – skup, ali vrijedan proces!
Kakvu odjeću izrađujete od odbačenih ribarskih mreža i najlona?
Zajedno s hrvatskim ribarima i projektom Provir, koji vodi Božidar Blaslov, prikupili smo u dvije godine više od 100 tona odbačenih ribarskih mreža iz Jadranskog mora i s obale. Te mreže, koje bi inače godinama zagađivale okoliš, pretvaraju se u ECONYL® regenerirani najlon i tako dobivaju drugi život kroz modne kolekcije.
Jedan od najboljih primjera kako se različiti sektori mogu ujediniti oko zajedničke svrhe jest pokret Krie x Provir – suradnja mode i ribarstva. Pokret je nastao kroz modu, ali prerastao je u nešto mnogo veće. Promijenio je način razmišljanja o tome što nazivamo otpadom, kako se odnosimo prema moru i što moda može postati kada služi višoj svrsi.
Krie x Provir kolekcija, inspirirana hrvatskim ribarima, sadrži komade poput jakni za brod, easy-dry trenirki i suvremenih mornarskih majica. Osim inovativnog dizajna, ova kolekcija simbolizira transformaciju ribarskih mreža i odbačenog najlona u vrijedan resurs.
Krie kolekcije i artikli pod nazivom Modifie izrađeni su upravo od tekstilnog vlakna ECONYL®, koje nastaje regeneracijom ribarskih mreža i drugog odbačenog najlona te se može beskonačno puta ponovno reciklirati. Modifie kolekcija poziva na promišljanje mode, jer su to artikli koji se mogu međusobno kombinirati na mnogo načina i nositi tijekom cijele godine. Primjerice, top i suknja zajedno izgledaju kao haljina, dok se odvojeno mogu nositi u dnevnim, večernjim, ljetnim ili zimskim kombinacijama.
Recikliranje i promišljeno kupovanje odjeće mali su korak, ali korak koji itekako doprinosi očuvanju planeta – i upravo o nama ovisi koliko ćemo ga ozbiljno shvatiti.
Koliko je to skup proces?
Vađenje mreža iz mora, prikupljanje odbačenih mreža s kopna, njihovo čišćenje, sortiranje, logistika i dostava u tvornicu na regeneriranje — sve su to iznimno zahtjevni i financijski vrlo skupi procesi. Riječ je o ogromnom fizičkom poslu i visokoj razini predanosti za koji je zaslužan ribarski tim Provir, a uključena su ronilačka društva, volonteri kao i cijeli tim Krie Designa.
Hrvatska je, zahvaljujući projektu Krie x Provir, postala pozitivan primjer u svijetu jer su se u akciju prepoznali i građani — te su sami počeli dojavljivati lokacije na kojima se mreže nalaze, što je dodatno ubrzalo i proširilo cijelu operaciju. No, rezultat toga ne može se usporediti s troškovima: dobivamo materijal koji spašava more, potiče lokalne zajednice, otvara nova radna mjesta i stvara cirkularnu vrijednost u punom smislu te riječi.
A najveća posebnost ECONYL® vlakna je ta da se može beskonačno puta ponovno regenerirati — što znači da jednom izvađena mreža nikada više ne mora postati otpad.
Inovativnost prepoznata i od Charlesa Oppenheimera
Na koje još načine doprinosite ekologiji kroz svoj rad?
Na temelju uspjeha projekta Krie x Provir stvorili smo, u suradnji sa Svjetskom akademijom znanosti i umjetnosti (WAAS) i pod pokroviteljstvom UN-a, UNWASTED Forum – platformu koja okuplja domaću i međunarodnu zajednicu te predstavlja neka od najvažnijih rješenja današnjice za održivu budućnost.
To nisu ideje na papiru. To su stvarna rješenja, spremna za primjenu i s potencijalom za širok i trenutačan utjecaj — baš kao i naš pokret Krie x Provir, koji je počeo kroz modu, ali se pretvorio u mnogo više: katalizator podizanja svijesti i promjene.
Ideja UNWASTED Foruma bila je povezati održiva rješenja iz različitih sektora — rješenja koja su mi godinama bila predstavljana dok sam djelovala u globalnom prostoru održivosti. Moja suosnivačica, Dina Dragija, članica WAAS-a, dijelila je istu viziju. Uz podršku vodećih svjetskih znanstvenika i institucija, izgradile smo platformu koja danas okuplja neke od najznačajnijih inovacija našeg vremena.
Tko bi pomislio da ćemo za života vidjeti automobil — ili čak brod — koji vozi na zrak? Danas je to stvarnost zahvaljujući projektu EKOMED, koji djeluje pod Zakladom princa Nikole Petrovića Njegoša. Riječ je o vozilu na komprimirani zrak, potpuno bez emisija.
No jednako važna je i hrvatska znanost. Dr. Staša Puškarić predstavio je biotehnološko rješenje koje koristi morske mikroorganizme za apsorpciju CO₂ iz atmosfere — potencijalno globalni alat za borbu protiv klimatskih promjena. To nisu vizije budućnosti. To je tehnologija koja postoji. Spremna. I stvarna.
UNWASTED je po prvi put u više od 50 godina otvorio regionalni dijalog o čistoj energiji. Stručnjaci su se složili: čista energija nije opcija — ona je nužnost. A dekarbonizacija ne može čekati. Na forumu je sudjelovao i Charles Oppenheimer, unuk Roberta Oppenheimera, koji je izjavio:
– Dina i Kristina učinile su ono što se činilo nemogućim. UNWASTED je prva modna revija s okruglim stolom o nuklearnoj energiji na kojoj sam bio — i jedna od najproduktivnijih energetskih konferencija na kojoj sam sudjelovao.
Na UNWASTED-u smo pokazali kako politike mogu pokrenuti stvarne promjene. Nikolina Brnjac, bivša ministrica turizma, a danas europarlamentarka, predstavila je Zakon o održivom turizmu, koji je proglašen najboljim na svijetu. Ali taj zakon nije samo o turizmu. To je zakon o tome kako živimo i kakvu budućnost gradimo. Štiti lokalne zajednice, prirodu, resurse, hranu i kulturno nasljeđe.
Hrvatska je dom još jedne globalno priznate inovacije — Rimac Grupe. Na UNWASTED-u smo ponosno predstavili Neveru kao simbol onoga što se može postići kada se inovacija usmjeri prema održivoj budućnosti.
Tekstilna industrija jedan je od najvećih zagađivača planeta — i zato mora biti dio rješenja. Kao dizajnerica oduvijek sam vjerovala da moda može pokrenuti promjene, a danas tome svjedočim. Na UNWASTED-u smo predstavili inovacije u održivim tekstilima kroz kolekcije „Fabrics of the Future”, prikazane u sklopu hrvatske edicije Green Fashion Weeka, međunarodnog UN projekta. Korištenjem univerzalnog jezika mode prenijeli smo ideje i rješenja iz UNWASTED-a — i samu ideju održivosti — u domove i razgovore svakodnevnih ljudi.
Unwasted kolekcija izrađena je od kože nastale od nusproizvoda piva
Na koji način je kolekcija UNWASTED temeljena na održivosti?
Kolekcija UNWASTED u potpunosti je temeljena na održivosti i nastavlja put koji smo započeli projektima s regeneriranim materijalima.
Nakon uspješnih projekata s tkaninama poput Econyla, koji se dobiva regeneriranjem ribarskih mreža i drugog odbačenog najlona, sada predstavljamo kolekciju izrađenu od kože biljnog podrijetla nastale od ostataka ječmenog slada iz pivarske industrije. Ova kolekcija nije samo modna priča, već manifest održive budućnosti. Glavni materijal, Sabant Beer skin™, predstavlja inovaciju bez presedana – kožu izrađenu od nusproizvoda piva, pri čemu je ovo prvi startup u svijetu koji nudi takvo rješenje na tržištu.
Sabant Beer skin™ je inovativni materijal biljnog podrijetla. Nastaje od ječmenog slada, nusproizvoda pivarske industrije, koji se pomoću jedinstvene formule pretvara u visokokvalitetan materijal, alternativu sintetičkoj koži. Ovaj hrvatski proizvod rezultat je dugogodišnjeg istraživanja i razvoja, a njegova proizvodnja započinje u pivovarama, gdje se skuplja ostatak ječmenog slada. Nakon sušenja i mljevenja, proces se nastavlja u suradnji s PMF-om u Zagrebu, gdje se provode eksperimenti i industrijsko testiranje koje osiguravaju kvalitetu i dugotrajnost materijala.
Glavni komad kolekcije je unisex mantil, koji simbolizira viziju održive budućnosti. Mantil izrađen od kože nastale od omiljenog pića dizajniran je tako da ga poželi muškarac s istančanim ukusom, a koji će rado posuditi i njegova bolja polovica. Svaki artikl dolazi s NFC etiketom, koja se očitava mobilnim uređajem te vas vodi na sučelje projekta koji nudi cijelu priču o održivim modnim rješenjima, filozofiji brenda te partnerima projekta koji su prepoznali i podržali ovaj potpuno hrvatski proizvod.
Sudjelujete na raznim konferencijama vezanim za održivost i ekologiju. Dakle, vaš rad je prepoznat u cijelome svijetu.
S obzirom na to da već više od deset godina promičem održivu modu u sklopu Green Fashion Weeka, još 2017. godine sam u Hadrijanovom hramu u Rimu, na panelu o održivom razvoju u modnoj industriji pod pokroviteljstvom talijanskog Ministarstva za zaštitu okoliša, predstavljala Hrvatsku kroz primjer pozitivnih praksi.
Posebno treba istaknuti i Expo 2020 u Dubaiju, gdje je Krie Design predstavio Bow haljinu uz Rimčevu Neveru u hrvatskom paviljonu, u sklopu teme održivosti, inovacija i budućnosti.
U godinama nakon Expoa sudjelovala sam u brojnim globalnim projektima i inicijativama. Jedan od njih bio je globalni Hyundai x Healthy Seas x Ghost Diving x Aquafil, međunarodna akcija čišćenja mora, gdje sam gostovala kao hrvatski predstavnik primjera cirkularnosti.
Nakon toga uslijedilo je i osnivanje pokreta Krie x Provir, kao i UNWASTED Foruma, te su samo u prošloj godini ovi projekti predstavljeni na najznačajnijim svjetskim platformama — poput ChangeNOW Paris, najvećeg svjetskog summita održivih rješenja, te na International Conference on Quality in Business – From Waste to Value u Trstu.
U UNESCO Headquarters u Parizu Dina Dragija, suosnivačica UNWASTED Foruma, i ja promovirale smo UNWASTED Forum, a tamo sam imala i čast upoznati kapetana Paula Watsona iz Sea Shepherda — različiti putevi, ali ista misija: zaštita oceana.
Posebna čast bila je što sam dobila poziv Zaklade princa Alberta II. od Monaka kao stručnjak za održivu modu da sudjelujem na okruglom stolu “Sustainable Fashion: Riding the Tides of Change”. Ondje smo donosili rješenja i preporuke kako do 2050. godine osigurati da tekstilna industrija više ne bude prijetnja planetu.
Od New Yorka preko Dubaija do Hollywooda!
Tijekom Climate Weeka u New Yorku, Dina Dragija i ja sudjelovale smo na nekoliko ključnih događanja, među kojima:
- Forbes Sustainability Leaders Summit, gdje smo imale priliku slušati Jane Goodall i Harrisona Forda te predstaviti UNWASTED kao platformu koja okuplja lidere i institucije oko najvažnijih održivih rješenja;
- Nuclear Symposium, s Charlesom Oppenheimerom, koji je također dio UNWASTED tima, o važnosti razvoja čistih energetskih rješenja za našu regiju i budućnost.
Sve ove međunarodne aktivnosti pokazuju da moj rad izlazi daleko iz okvira mode i da se prepoznaje na globalnoj razini — kao primjer kako kreativnost, znanost, ekologija i hrabrost mogu zajedno donositi stvarna rješenja.
Što vam je to kao poduzetnici donijelo?
Važno mi je u svemu što radim imati dubinu i vrijednost. Autentični dizajn mi je sigurno otvorio vrata i međunarodnu prepoznatljivost, ali estetika koja ima višu vrijednost uvijek je bila moj cilj. To je dokaz da pojedinac može pokrenuti promjene na globalnoj razini – samo mora biti dovoljno uporan.
Kako moda ne poznaje granice, slavne Amerikanke poput Tyre Banks, dive R&B-a Mary J. Blige, dobitnice Grammyja Ashanti, pjevačica grupe En Vogue, glumice i pjevačice Adrienne Elize Houghton, zatim Mädchen Amick iz kultnog serijala Twin Peaks te Daniele Pick, supruge Quentina Tarantina, već su odavno otkrile Krie Design.
Isto se dogodilo i u Emiratima, gdje su poznate glumice Mayssa Maghrebi i Cynthia Samuel istovremeno zablistale u Krie Bow haljini. Brojni arapski mediji su pisali o haljini koju nose dvije tako poznate osobe, a upravo je ta priča haljinu proslavila u Emiratima i dovela Krie Design na Expo 2020 u Dubaiju.
Sve to donijelo mi je globalne suradnje, pristup znanju i ljudima koji oblikuju budućnost, ali i obavezu da stalno dokazujem da mala zemlja može isporučiti velika rješenja.
I najvažnije — donijelo mi je osjećaj da moj posao ima smisao i stvaran impakt.
Želimo li nositi nešto što je doslovno protkano energijom tuge?
Kakvi su planovi za budućnost u tom smislu?
Upravo pripremamo izdanje UNWASTED Foruma za 2026. godinu, koje će se održati u Dubrovniku. Najavljeni su nam iznimni gosti i ponovno ćemo predstaviti značajna rješenja u održivosti — od kojih su neka od ključnih upravo hrvatska. Kao i uvijek u našoj povijesti, imamo iznimne stručnjake i znanstvenike, a ova platforma Hrvatsku pozicionira globalno kao hub održive budućnosti.
Krie x Provir projekt također ima svoj daljnji razvoj i poseban impakt. Božidar Blaslov pregovara o mogućnosti proizvodnje novih ribarskih mreža od starih mreža u Hrvatskoj, što bi bio ogroman korak prema kružnoj ekonomiji u ribarstvu.
Također smo si dugoročno zacrtali cilj da se kupovina ribarskih mreža od čistog najlona — koji je osnova za dobivanje ECONYL® vlakna — subvencionira, kako bi se ribarima olakšao prelazak na materijal koji se može beskonačno regenerirati. Na taj način postepeno bismo uklonili mreže drugih kemijskih sastava iz okoliša i otpad ove vrste sveli na minimum. Imala sam i ideju da se mreže u budućnosti čipiraju, kako bi njihovo lociranje u moru bilo brže i jednostavnije, a time bi se spriječila njihova dugotrajna prisutnost na morskom dnu.
Krie Design kao modni brend nastavlja istraživati održive tkanine budućnosti i već pripremamo zanimljive suradnje i inovacije koje će dodatno pokazati što moda može postati kada služi svrsi.
Što mislite na kojoj razini je svijest o održivoj modi kod naših sugrađana? I kako možemo utjecati na prestanak bezglavog kupovanja jeftine odjeće svakih nekoliko mjeseci?
Svijest raste, ali sporo — brže nego prije, ali još uvijek nedovoljno brzo za okoliš. Moda mora biti inspiracija, a ne pritisak. I svi možemo kupovati manje, ali bolje.
Kada govorimo o globalnim promjenama, one su itekako vidljive. Primjerice, 2018. godine Krie Design je bio prvi svjetski sustainable brand na prestižnom Arab Fashion Weeku, dok danas svaki dan tog istog tjedna mode ima i po pet održivih dizajnera. Svijest o održivosti u modnoj industriji najviše se veže uz etičnost i humanost u proizvodnji, i to je iskorak koji je donio veliku promjenu.
Dizajneri tu imaju veliku ulogu, jer moda je odlična platforma za širenje svijesti. Kada nešto „uđe u modu”, često zahvati cijeli svijet. Za mene je dizajn uvijek bio način komuniciranja o važnim stvarima — o temama koje mnogi izbjegavaju jer ih možda ne razumiju ili im nisu u fokusu.
A ponuda je uvijek odgovor na potražnju. U ovom segmentu samo mi sami možemo zaštititi planet time što biramo što želimo kupiti. S obzirom na to da promičemo cjenovnu dostupnost dizajnerskih artikala, naše klijentice vole izdvojiti malo više za komad koji traje, za koji će svaki put dobiti kompliment i koji ima vrijednost iza sebe.
Trebamo ulagati u posebnu, kvalitetnu odjeću koju ćemo voljeti godinama — birati kvalitetu, a ne kvantitetu, reciklirati i promišljati što kupujemo. I uvijek se pitati: ako nešto košta vrlo malo, kako je to uopće proizvedeno? Je li toksično? Je li neko dijete radilo za šaku riže? Želimo li nositi nešto što je doslovno protkano energijom tuge?
Održivost počinje malim, osobnim izborima — i tu svatko od nas ima moć.
Ovaj članak je 30. studenog 2025. godine objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.
