Ulazimo u zadnji mjesec prije odluke roditelja i djece o upisima u srednje škole. Obrazovni i akademski strateg Lovro Rogulj u svojoj analizi donosi odgovore na pitanja imamo li dobru ili lošu statistiku upisa u Hrvatskoj i poručuje roditeljima – sustav se neće promijeniti preko noći, ali vaš pristup odgoju i donošenju odluka može.
Svako ljeto u Hrvatskoj donosi isti scenarij: pritisak, neizvjesnost i svojevrsno “opsadno stanje” oko upisa u srednje škole. Iako službeni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da oko 70% učenika na kraju upisuje strukovne škole, dok ih tek oko četvrtine završava u gimnazijama, podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja i sustava e-Upisi otkrivaju drugačiju sliku želja: više od polovice učenika kao prvi izbor navodi upravo gimnaziju. Opće gimnazije tako postaju najpoželjniji izbor, dok strukovni programi i STEM zanimanja često završavaju kao rezervna opcija — plan B za učenike koji nisu uspjeli ostvariti željeni upis. No, postavlja se pitanje ističe Lovro Rogulj, glavni strateg i ključni nositelj metodologije u obrtu za poduke OWL, kroz čije je individualne i grupne programe dosad prošlo više od 800 učenika i studenata – odražava li takav obrazovni izbor stvarne potrebe tržišta rada ili tek društvene obrasce i očekivanja?
Proizvodimo vojsku općih teoretičara bez konkretnih vještina!
U svom radu, Lovro Rogulj susreo se s mnogim roditeljima i učenicima koji se pripremaju za upise u srednje škole. Naglašava kako obrazovni sustav sve češće proizvodi generacije mladih ljudi s jakim teorijskim znanjem, ali bez konkretnih i primjenjivih vještina. Upis u gimnaziju često se koristi kao način “kupovanja vremena” za odluku o budućoj karijeri. Međutim, takva strategija može biti rizična, osobito ako dijete nema razvijene radne navike i jasno usmjerenje. Rezultat je često završetak školovanja bez konkretnih kompetencija, što dovodi do frustracija, osjećaja nesigurnosti i otežanog ulaska na tržište rada. Posljedice ne snosi samo pojedinac, već i njegova obitelj te, dugoročno, društvo u cjelini.
Značajna inflacija odlikaša, popraćena nerealnim očekivanjima roditelja!
Drugi je problem inflacija odlikaša, ističe Lovro Rogulj. Više od polovice učenika osnovnih škola danas ima odličan uspjeh, što na prvi pogled djeluje kao pozitivan trend. Ipak, takva statistika otvara ozbiljna pitanja o realnosti sustava ocjenjivanja. Kada gotovo svi imaju izvrsne ocjene, razlike u stvarnom znanju i sposobnostima postaju zamagljene. To često vodi do nerealnih očekivanja roditelja, ali i samih učenika. Prvi susret s objektivnijim i strožim kriterijima — bilo u srednjoj školi ili na fakultetu — za mnoge postaje šok, a neki tada prvi put doživljavaju neuspjeh. Dugoročno, takav sustav može narušiti samopouzdanje i otežati razvoj realne slike o vlastitim mogućnostima.
Strukovna su zanimanja podcijenjena, a tu leži novac.
Treći, i možda najpodcjenjeniji aspekt, odnosi se na percepciju strukovnih zanimanja, naglašava Lovro Rogulj iz obrta za poduku OWL. U društvu i dalje prevladava uvjerenje da je akademski put jedini siguran put prema uspjehu. Istodobno, tržište rada pokazuje suprotno: kvalitetni majstori i stručnjaci u tehničkim zanimanjima često ostvaruju iznadprosječne prihode i imaju stabilnu potražnju za svojim uslugama. Unatoč tome, mnogi roditelji i dalje usmjeravaju djecu prema “sigurnijim” uredskim zanimanjima, često zanemarujući njihove stvarne interese i potencijale. Takav raskorak između percepcije i realnosti može dugoročno odvesti mlade ljude na put koji im dugoročno ne odgovara.
Ključno pitanje stoga nije jesu li statistike dobre ili loše, već što nam one zapravo govore. A govore da postoji nesklad između obrazovnog sustava, očekivanja roditelja i potreba tržišta rada.
Lovro Rogulj hrvatski je edukator i poduzetnik u području obrazovanja, akademski strateg i ključni nositelj metodologije u obrtu za poduku OWL iz Zagreba. Njegov pristup temelji se na kombinaciji strukturiranog učenja, jasne strategije i individualnog pristupa svakom učeniku. Umjesto klasičnog učenja napamet, naglasak stavlja na razumijevanje gradiva, razvoj logičkog razmišljanja i izgradnju samopouzdanja. Upravo takvim sustavnim i promišljenim radom, Lovro Rogulj pomaže učenicima ne samo da ostvare bolje rezultate na ispitima, već i da razviju dugoročne navike učenja koje ostaju i nakon završetka školovanja.
Njegova poruka roditeljima pritom je jednostavna, ali važna: sustav se neće promijeniti preko noći, ali pristup odgoju i donošenju odluka može. Svako dijete ima pravo razviti vlastiti put, u skladu sa svojim interesima, sposobnostima i vrijednostima. Upravo roditelji često trebaju prvo preispitati vlastita uvjerenja i prilagoditi način na koji podržavaju svoju djecu jer dugoročni uspjeh ne proizlazi iz slijepog praćenja društvenih normi, već iz usklađenosti između osobnih potencijala i odabranog životnog puta.
