Koliko je vremena potrebno da kakaovac donese prvi plod? Zašto kiša u Obali Bjelokosti može utjecati na cijenu čokolade? I koliko se čokolade godišnje pojede u Hrvatskoj? Uoči Međunarodnog dana čokolade, koji se obilježava 13. rujna, donosimo odgovore na ova i druga zanimljiva pitanja te otkrivamo što se krije iza jedne od omiljenih slastica – od kakaovca i njegove obrade do receptura, kvalitete i zanimljivosti. Sve počinje kakaovcem, čija je dostupnost posljednjih godina postala jedan od najvećih izazova za konditorsku industriju.Kakaovac traži strpljenje.
Koliko treba čekati na prvi plod?
Kakaovac raste u toplim i vlažnim područjima tropskog pojasa, otprilike 20 stupnjeva sjeverno i južno od ekvatora. To neobično drvo voli puno topline i vlage, a prve plodove počinje davati nakon četiri do pet godina.
Znate li da čokolada nekada uopće nije bila slatka?
Prije više od 2.600 godina narodi Srednje Amerike, među njima Maje i Azteci, pripremali su napitak od kakaovih zrna. Bio je gorak, a često su mu dodavali začine. Azteci su ga nazivali xocolatl, što se često prevodi kao „gorka voda“. Maje su kakaova zrna toliko cijenili da su ih čak koristili i kao sredstvo plaćanja!
Kakaovac je imao posebno mjesto u tim kulturama, a njegova važnost očuvala se i u samom znanstvenom nazivu biljke – Theobroma cacao. Naziv Theobroma na grčkom znači „hrana bogova“, što dovoljno govori o tome koliko je kakao kroz povijest bio cijenjen. No, tek kada je kakao stigao u Europu, ljudi su mu počeli dodavati šećer i cimet. Tako je gorki napitak polako postajao sve slađi, sve dok se, nakon mnogih otkrića i eksperimenata, nije pretvorio u čokoladu kakvu danas poznajemo.
Zašto je važno pada li kiša u Obali Bjelokosti?
Najveći dio svjetskog kakaovca dolazi iz zapadne Afrike, posebice iz Obale Bjelokosti i Gane. Kakao koji se koristi za Kraševe proizvode dolazi upravo s tog područja, poznatog po proizvodnji kakaovca iznimne kvalitete. No, radi se o sirovini čija proizvodnja uvelike ovisi o vremenskim uvjetima, pa suše, prekomjerne oborine, bolesti biljaka i smanjeni prinosi izravno utječu na dostupnost i cijenu na svjetskom tržištu.
Upravo se to događalo posljednjih godina. Nestašica kakaovca podigla je cijene na povijesno visoke razine, a poskupljenje se ne zaustavlja na zrnu. Nakon fermentacije, sušenja, prženja i prerade nastaju kakao masa, kakao maslac i kakao prah – osnovne sirovine za proizvodnju čokolade, ali i keksa, vafla i pralina. Ipak, to ne znači da je kakaovac nestao, već da ga je u pojedinim razdobljima bilo manje nego što je tržištu bilo potrebno.
Koliko se čokolade pojede u Hrvatskoj?
Čokolada i ostali slatkiši imaju važno mjesto u našim kuhinjskim ormarićima. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2022. godinu, u Hrvatskoj se godišnje po članu kućanstva potroši 2,8 kilograma čokolade! Kada tome pribrojimo kakao i čokoladu u prahu, čokoladne bombonijere, bombone i praline te ostale konditorske proizvode dolazimo do ukupno 4,5 kilograma slatkih proizvoda po članu kućanstva godišnje.
Postoji li zaista idealan posao – kušač čokolade?
Da, ali njegovo pravo ime nije kušač čokolade. U Krašu se kvalitetom i razvojem proizvoda bave prehrambeni tehnolozi, koji ispituju različite okuse, mirise i teksture te prate svaki korak važan za konačni proizvod.Jer dobra čokolada nije samo stvar recepture. Na njezin okus utječu kvaliteta i omjer sastojaka, njihova obrada i sam proces proizvodnje. Upravo znanje i iskustvo omogućuju da se prepoznatljivi okusi i tradicionalne recepture očuvaju i kada se okolnosti na tržištu mijenjaju.
Jeste li znali da je Bananko zapravo nije čokoladica?
U Kraševom portfelju je gotovo stotinu različitih čokoladnih proizvoda. Od 20-ak okusa Dorine, čokolada Kolumbo i Runolist, mnogih pralina kao što su Bajadera, Griotte, Fontana ledene kocke, rinfuznog asortimana, Kraš Selection Choco dražeja, čak i ručno rađenog asortimana.
A među dobro poznatim Kraševim proizvodima nalazi se i Bananko. Iako ga često nazivamo čokoladicom, Bananko je zapravo slatkiš od pjenaste smjese preliven čokoladom – pa je, prema kategoriji proizvoda, bliži bombonu nego klasičnoj čokoladici.
Hoće li čokolade koje volimo i dalje imati isti okus?
Promjene cijena sirovina mijenjaju tržišne okolnosti, ali ne i Kraševu predanost kvaliteti. Dok se neki svjetski proizvođači, suočeni s nestašicom i visokim cijenama kakaovca, okreću novim alternativama, poput tzv. sintetičke čokolade ili smanjenja udjela kakaa, u Krašu ostaju usmjereni na ono što već više od stoljeća rade najbolje – proizvodnju čokolada i drugih konditorskih proizvoda prepoznatljive kvalitete uz očuvanje tradicionalnih receptura i okusa koji su postali dio svakodnevice brojnih generacija.
Generacije potrošača odrastale su uz Kraševe proizvode upravo zato očekuju poznate okuse, provjerenu kvalitetu i proizvode kojima vjeruju, a očuvanje tog povjerenja jedan je od Kraševih najvažnijih zadataka.
Može li se posjetiti Kraševa tvornica?
Može, ako si školarac! Tijekom edukativnih posjeta zagrebačkoj tvornici učenici imaju priliku zaviriti iza kulisa proizvodnje, upoznati povijest i razvoj Kraša, saznati kako nastaje čokolada te naučiti kako je pravilno degustirati.
Posjeti su dio nastojanja kompanije da mlađim generacijama na zanimljiv i edukativan način približi svijet čokolade i konditorske proizvodnje. A interes ne nedostaje, samo tijekom ove godine tvornicu je već posjetilo više od tisuću i pol učenika, a do kraja godine očekuje ih se još.
Poseban je doživljaj obilazak proizvodnog pogona u kojem nastaju neki od najpoznatijih Kraševih proizvoda, a posjet završava onako kako i priliči jednom slatkom iskustvu – degustacijom i paketićem Kraševih proizvoda.
Za kraj donosimo još nekoliko zanimljivih brojki koje pokazuju koliko je duga i bogata Kraševa priča.
🍫 115 godina – sve je počelo 1911. godine osnivanjem tvornice Union, preteče današnjeg Kraša koji je danas stariji od jednog stoljeća!
🍫 8.500 tona – toliko kakao proizvoda Kraš grupa proizvede tijekom godine. Kad bi se ta količina pretočila u standardne čokolade Dorina od 80g, to bi bilo više od 100 milijuna čokolada.
🍒 101 godina – toliko je prošlo od 1925. godine, kada je majstor Paul Exner u tadašnjoj tvornici Union, preteči današnjeg Kraša, osmislio prvu Griottu – pralinu od bogate tamne čokolade, punjenu likerom, fondanom i višnjom.
🍫 72 godine – toliko godina ima legendarna Bajadera, Kraševa „kraljica pralina”.
Čokolada je puno više od slatke pločice koju lomimo na kockice. Nalazimo je u keksima, vaflima i pralinama, skriva se u kremama i punjenjima, a mnogim slasticama daje onaj prepoznatljivi okus kojem se uvijek rado vraćamo. Zato na Međunarodni dan čokolade imamo dobar razlog uživati omiljenom slatkom zalogaju…
