Jeste li ikada razmišljali kako nastaju melodije ili tekstovi koji vas vežu uz važnu uspomenu ili vam naprosto dižu moral i raspoloženje svaki put kada ih čujete? S jednim od najkompletnijih ljudi u hrvatskoj glazbi razgovarali smo upravo o tome. Zvonimir Dusper, široj javnosti poznatiji kao Dus, potpuno samouk, sa samo 17 godina prve glazbene korake napravio je kao studijski programer, aranžer i klavijaturist najpoznatijih zagrebačkih glazbenih studija, a kasnije i kao kompozitor, tekstopisac, ton majstor i producent. Radio je na projektima za Simply Red i i Simple Minds, a kao osnivač dvojca Eddy&Dus za svjetsko tržište objavio odlično ocijenjen album klupske glazbe (High Life) te više od 20 singl izdanja i 50 službenih remixeva, između ostalih i one za velikane jazza Sun Ra i Archie Sheppa.
U Hrvatskoj i regiji surađivao je s brojnim poznatim glazbenicima kao što su Oliver, Nina Badrić, ET, Srđan Sacher (ex Haustor / Vještice), Dino Merlin, Massimo, Tony Cetinski, Tamara Obrovac, Slavko Remenarić (ex-Boa), Ilan Kabiljo, Ivana Banfić, Sandy, Songkillers, Mayales, Vlado Kalember, Luka Nižetić, Mangroove, Tina Vukov, Igor Delač i brojni drugi.
2010. godine skladao je i producirao kompletnu snimljenu glazbenu opremu za svečanosti otvaranja i zatvaranja Azijskih igara na pijesku u Omanu koje je režirao Krešo Dolenčić, a gledalo nejverojatnih više od 300 miliona gledatelja putem ESPN). Napisao je tekst za himnu igara (“Together we shine”).
U svojoj karijeri dosad je uglazbio više od 70 kazališnih predstave, 4 dokumentarna filma, 4 TV-serije i velik broj TV špica, jingle-ova i reklame) od kojih se najviše ističe glazba za Dnevnik Nove TV (2006-2022).
Do danas je ostvario više od 2000 glazbenih produkcija i dobio 3 Porina.
Ima li glazbeni producent radno vrijeme ili je cijeli tvoj dan zapravo posao?
Glazbena produkcija je dosta fleksibilan tip posla i može se u velikoj mjeri prilagoditi lifestyle-u pojedinca. Kad sam bio mlađi i bez vlastite obitelji, znalo se desiti da po tjedan dana radim samo s prekidima za spavanje. Sad kad sam suprug i roditelj, posao sam prilagodio takvom načinu životu, pa radim u studiju od 8 do 15, a zatim još doma u kasnim satima. Tehnologija je omogućila da velik dio svog posla možemo raditi bilo gdje i bilo kad – u mom Macbook Pro laptopu cijeli je studio i puno sam velikih komercijalnih projekata odradio na Kegliću, na terasi kafića, dok se sin igrao u parkiću desetak metara dalje.
Kad i gdje dobiješ najbolje ideje za nova djela? Što ti je najbolja inspiracija?
Imam tu sreću da “čujem” glazbu u glavi cijeli svoj život. Inspiracija mi nikad nije bila problem, kao niti velikom dijelu kreativnih ljudi koje poznam. Nama je uvijek problem onaj drugi – tzv. “stvarni svijet”, ono što se dešava izvan naših glava 🙂 No, postoji i ona druga istina, a to je da jaki događaji iz naših života sasvim sigurno utječu na ono što iz nas izlazi. Mogli bi reći da je zapravo inspiracija sve što doživljavam. Svaki vanjski ili unutarnji događaj, ma kako mali, mogu biti sjeme neke nove pjesme. Muzika je vječni misterij.
Tvoje ime spominje se uz neke od najvećih domaćih i inozemnih zvijezda, kako se nadopunjuju producenti i glazbenici? Što je danas potrebno za “dobar hit”? Zna li se:)?
U dugačkoj karijeri svjedočio sam nastancima više tisuća pjesama. Možda je banalno reći, ali stvarno je istina da je za hit važno da se puno toga poklopi. Negdje sam čuo, od nekog velikana svjetske glazbe, ne sjećam se kojeg, da hit nastane kad se sretnu pravi izvođač i prava pjesma u pravom trenutku, i kad “kliknu”. Između izvođača i pjesme mora postojati “kemija”, slično kao između ljudi. Posao producenta je u velikoj mjeri da osigura da se to (što ćešće) dogodi. Na žalost, u većini slučajeva mi producenti smo angažirani puno prekasno, kad je pjesma već gotova i kad je već odlučeno da će biti sljedeći singl. Moje iskustvo u radu s velikima, naročito izvan naših granica, je da produkcija počinje puno ranije, s odabirom prave pjesme. Kriva pjesma ne smije nikako izaći van! To je nedopustivo u bilo kojoj ozbiljnoj karijeri. A sam izvođač nije uvijek najbolja osoba za odabir sljedeće pjesme koju će izbaciti, jer je teško vidjeti sam sebe “izvana”, naročito ako je izvođač na počecima. Kasnije se razvije ta svjesnost. Međutim u počecima je izvođačima teško prihvatiti da je glazba kojom se trebaju baviti, koju mogu iznijeti pred publiku kako treba, često bitno drukčija od glazbe kakvu sami vole slušati. Početak svake prave karijere je ta svjesnost – kakvu glazbu mogu i trebam pjevati da ostvarim svoje ciljeve u životu. A prije toga je naravno važno definirati vlastite ciljeve. Ali mnogi glazbu gledaju isključivo kao zanos, predanost emociji, što je naravno vrlo važno, no ako ne postoji i ona druga, racionalna strana, to je kao da si na moru usred oluje u brodu u kojem nisi upalio motor ili razvukao jedra, pa te samo baca lijevo – desno.
Stvaranje glazbe za kazališne predstave posebna je umjetnost, ona prati scenarij predstave, daje doživljaj publici kako bi proživjeli priču. U inozemstvu filmska i kazališna glazba posebno je cijenjena i popularna, a kako je kod nas u Hrvatskoj?
U prvom redu je za nas specifično da smo stvarno jako malo tržište u svakom smislu. Stoga je jako teško imati kod nas neku karijeru koja je standard na velikim tržištima. Imam prijatelja koji živi u Njemačkoj i s obitelji odlično živi samo od pjevanja jazz glazbe s big bendom! Ne radi ništa drugo. Ovdje je to nezamislivo, barem meni, naročito ako želiš kakav-takav standard, da djecu odvedeš na more i da ničeg važnog ne fali. U tom smislu je bavljenje filmskom i kazališnog glazbom u većini slučajeva tek jedna od aktivnosti kojom se kolege autori i producenti bave, što automatski umanjuje njihov značaj, jer nema motivacije za grupiranjem profesionalaca unutar nekog takvog užeg faha pa da se može utjecati na kulture politike. Ja sam na primjer prije nekoliko dana dobio svoju prvu nagradu za kazališnu glazbu nakon 25 godina i 74 predstave, i to za najbolju glazbu u 2023. u – Bosni i Hercegovini! Mislim da ne trebam ništa više reći na tu temu, osim zahvaliti se redateljima s kojima redovito surađujem, gdje je na prvom mjestu svakako Ivan Leo Lemo s kojim sam napravio većinu predstava, pa tako i sve njegove hit cabaret predstave kazališta Moruzgva (“Preko veze”, “Vla Vla Vlajland”, “Čudo”) i brojne druge u Hrvatskoj i regiji.
Zajedno s glazbenikom i producentom Oljom Dešićem pokrenuli ste program glazbene produkcije, jedinstveni u Hrvatskoj i to u suradnji sa svjetski poznatom edukacijom RSL Awards iz Londona? Kako je došlo do te suradnje?
Olja i ja se poznajemo duže vrijeme kroz suradnju s udrugom Unison. Ozbirom da smo dosta slični po glazbenim ukusima i činjenici da uspješno spajamo umjetnost i kreaciju s poslom, bilo je prirodno da pokrenemo suradnju, a do nje je prvi put došlo na produkciji glazbe za TV show emisije. U jednom razgovoru sam mu napomenuo da me zanima edukacija i da imam neke svoje ideje o tome, a on je to “zapisao u glavi” i nakon nekog vremena mi ponudio suradnju na projektu RSL glazbena produkcija, što sam s oduševljenjem prihvatio. Obzirom na život kakav živim, s velikim brojem obaveza i praktički nula slobodnog vremena, činjenica da imam iza sebe moćne organizacije kao što su RSL i RSL Croatia omogućuje mi da krenem tim putem, a da ne moram “otkrivati toplu vodu”. Olja se već dugo bavi edukacijom i tom smislu mi je ne samo prijatelj i poslovni partner, nego i mentor u ovom području.
Što polaznici koji upišu već ove jeseni mogu očekivati od ovog programa? Za koga je namijenjen?
RSL ima izuzetno dobro koncipiran kurikulum koji je namijenjen prvenstveno budućim samostalnim producentima. Ispiti koje polaznici polažu imaju UK edukacijske certifikate koji se priznaju svugdje u svijetu. Ideja ove edukacije nije osposobljavati tonske tehničare za rad u velikim studijima, makar ona omogućuje i to, već pomoći producentima da na vlastitoj opremi profesionalno isproduciraju svoje ili tuđe pjesme. “Umbrella”, svjetski mega-hit, započet je u Garageband programu (https://medium.com/micro-chop/rihannas-grammy-award-winning-umbrella-is-a-garageband-loop-3e1430446363) kojeg besplatno dobije svaki kupac Apple računala. Billie Eilish i njezin brat prvi album su u potpunosti isproducirali u dnevnoj sobi, s opremom vrijednom manje od 3000$ (https://www.digitalmusicnews.com/2020/01/30/billie-eilish-bedroom-studio/). Primjera je puno. Uz dobru edukaciju, koja potiče na stjecanje vlastitog hands-on iskustva, samo je nebo granica!
