Generacija Z jako ‘brije’ na biljke, rekli bismo mi milenijalci! I to nam je drago čuti, jer generacijski jaz često dovodi do nerazumijevanja i onog: kad smo mi bili mladi, sve je bilo bolje… E, pa, kad smo mi bili mladi rijetko tko je kompostirao, a malo je bilo i onih koji su uopće za kompostiranje i čuli. Ovaj nam je uvod poslužio da pohvalimo mlade ljude ove generacije i ujedno podsjetimo da, bez obzira kojoj generaciji pripadate, ako ste ljubitelj biljaka, imate vrt ili vam vaša zelenilo niče na balkonima nebodera, visokokvalitetnu zemlju možete sami stvoriti upravo kompostiranjem.
Pričali s s Majom Prištof Ničotom, dizajnericom vrtova i vlasnicom Midori studija, koja nam je otkrila svoje tajne kompostiranja. I odmah na početku srušila nam je jedan mit o kompostiranju:
– Kompost nema neugodan miris. Ako mislite da će vam se zbog sadržaja u kompostnoj posudi balkonom početi širiti neugodni mirisi, u krivu ste. On ima miris šume. – rekla je Maja, te nas uputila u tajne kompostiranja.
Koliko traje kompostiranje?
– Nekoliko mjeseci – ovisno o temperaturi na kojoj kompostirate. Što su više temperature, kompostiranje je brže. Recimo da je sadržaju potrebno mjesec dana da se razgradi. No, vi stalno ubacujete novi jer se zapravo sadržaj spušta kako se razgrađuje i stvara se prostor za nove sastojke, pa sve skupa traje duže.
Je li kompostiranje skupo?
– Ne, dapače. Zemlja koju biste inače kupili u dućanu je skupa. Trebate samo uložiti u posudu ili dvije, jer dok ste jednu odlučili pustiti na miru kako biste brže dobili zemlju, u drugu ubacujete nove otpadke.
Je li to zahtjevan proces?
– Ne bih rekla, otpatke ionako radite prilikom kuhanja ili pripreme salata, sad se samo morate prisjetiti da te ostatke dodatno usitnite kako bi se brže i lakše razgradili. Isto tako tijekom godine često ćete imati karton ili u obliku kartonskih kutija ili vrećica ili role papira, kutije za jaja. Sad ćete samo na sve to gledati kao na dobar materijal za vašu kompostnu hrpicu.
U čemu se kompostira?
– Na terasi imam plastičnu posudu za kiseljenje kupusa s poklopcem kojoj sam izbušila rupe jer kompostu treba kisik. Svaka dva, tri dana je promiješam lopaticom, a kad god dodajem ostatke, pazim da ubacim i sloj kartona ili suhog lišća, takozvani smeđi biootpad. Na vrtu imam jednostavnu žičanu ogradu koju sam postavila u krug i unutra ubacujem otkos, lišće i grane. Kad mi treba zemlja samo je podignem, pomaknem nerazgrađeni dio zajedno sa žicom, a ono što je ostalo na dnu koristim u vrtu za sadnju. Sljedeći tjedan mi stiže leglo kalifornijskih glista za koje radim betonsku kućicu pa će i one sudjelovati u procesu stvaranja tla. Kompostirati se može na razne načine. Cilj je dobiti tamnu, rahlu zemlju u kojoj će biljke uživati.
I, konačno, koji je redoslijed tvari pri kompostiranju?
– Na dno posude stavite grančice kao da radite rešetku. Onda ide sloj usitnjenog kartona, pa sloj suhog lišća (kojeg je idealno skupljati tijekom jeseni), zatim jedno pola centimetra zemlje koja će potaknuti razgradnju i to je jedini trenutak kad ubacujemo zemlju. U proljeće umjesto suhog lišća možete staviti posušeni otkos trave. Zatim slijede otpaci: kore od banane, ljuske od jajeta (koje je dobro prije osušiti i potom usitniti), otpadci bilo kojeg voća ili povrća (citruse u manjoj količini), talog od kave, vrećice čaja, orezani cvjetovi, usitnjene grančice. Važno je samo pri svakom dodavanju zelenog biootpada dodavati smeđi – objašnjava nam Maja koje su osnove kompostiranja kojim stvarate vlastitu zemlju, pravo vrtno zlato.
Ako želite duboko uroniti u priču o kompostiranju predlažemo da pogledajte ovaj video Zelene akcije.
