Kava je na našim prostorima više od napitka. Ona je sinonim za druženje, uvriježila se u govoru kao poziv na razgovor, ili način da nekome kažemo da želimo s njim provesti vrijeme: Idemo na kavu?
No, često to “idemo na kavu” zapravo znači; idemo na kavu sa šećerom, na kavu s nekim posebnim okusom, s mlijekom i sličnim dodacima. Istraživanja su pokazala da je kava sama za sebe za nas dobra jer smanjuje rizik od:
- dijabetesa
- bolesti srca
- depresije
- bolesti jetre
- demencije i kognitivnih poteškoća
No, upravo ti dodaci kavi, osim što joj mijenjaju okus, mijenjaju i učinak tog napitka na zdravlje.
Što ne smijemo stavljati u kavu?
1. AROMATIČNI DODACI
Kava s aromom vanilije, lješnjaka ili karamele koja je dobivena kemijskim procesom najčešće je prepuna šećera i nije dobra za zdravlje. Postoje i aromatične kave (one su u manjini) koje nemaju dodane šećere, a arome dolaze iz prirodnih ulja, primjerice, vanilije ili lješnjaka i one nam ne štete zdravlju. Kako bismo znali što pijemo, trebali bismo čitati popis sastojaka na deklaraciji proizvoda kao uostalom za sve što unosimo u organizam.
Ako baš želite aromu u kavi, par kapı ekstrakta vanilije, kakao prah ili cimet u prahu mnogo su zdravija opcija.
2. UMJETNI ZASLAĐIVAČI
Znanstveno je dokazano da su umjetni zaslađivači poput saharina i aspartama, koji se nalaze u nekim proizvodima s kojim sladimo kavu loši za zdravlje. Iako ne sadrže kalorije i u tom su smislu dobra zamjena za šećer, mogu uzrokovati promjene u metabolizmu i negativno utjecati na zdravlje. Jedino je stevija zaslađivač bez kalorija koji je prirodan i za kojeg nema znanstvenih dokaza o lošem utjecaju na zdravlje.
Bjelilo nikada nije dobra ideja
3. ŠEĆER
Male količine šećera neće stvoriti zdravstveni problem. No, ako pijete tri kave na dan i u svaku stavite dvije žličice šećera već ste dosegnuli dnevni preporučeni limit od 25 grama šećera za odraslu osobu, a niste još pojeli ni jedan red čokolade ili kolač. Dakle, šećer bi u kavi svakako trebalo dozirati, a najbolje bi bilo izbaciti ga u potpunosti. U protivnom povećavate rizik od pretilosti.
4. BJELILO ZA KAVU
Bjelila za kavu su alternativa za mlijeko i piju ih ljudi alergični na mlijeko ili oni intolerantni na laktozu. No, uglavnom je riječ o proizvodima prepunim šećerima, i što je još gore – transmasnim kiselinama (transmastima) koje podižu razinu lošeg kolesterola u krvi i spuštaju razinu dobrog. To dovodi do kardivaskularnih bolesti. Ako vam čista crna kava nije opcija, a iz bilo kojeg razloga ne smijete konzumirati kravlje mlijeko, dobra alternativa je biljno – bademovo, kokosovo, sojino, od lješnjaka ili zobeno. Važno je odabrati ono bez dodanih šećera i aroma.
5. ALKOHOL
Neki napici koji sadrže alkohol i kavu smatraju se delikatesnim pićem i popiti ih prigodno, osobito ako koktel pripravi profesionalac s pravim omjerima – može biti zanimljivo i ugodno iskustvo. No, miješati kavu i alkohol u kućnoj radinosti bez plana i programa je besmisleno i – izuzetno loše za zdravlje.
Da bismo od kave dobili ono najbolje onda bismo ju trebali piti čistu, crnu. Bez dodataka.
