Onda kada se o nutricionizmu govorilo samo u ‘pametnim’ emisijama HTV-a, Dragana Olujić odlučila je napustiti siguran posao profesorice stručnih predmeta o prehrani u Srednjoj školi Braća Radić u Splitu i otvoriti svoju tvrtku nutricionističkog savjetovanja. Bilo je to prije deset godina kada je nutricionizam tek odškrinuo vrata javnog i medijskog prostora. Dragana je tada bila majka troje djece i njezin se potez svakako manje u okolini karkterizirao hrabrim, a više nesmotrenim.

– U tom trenutku moj pokojni suprug i obitelj bili su mi najveća podrška, ali okolina je reagirala prilično očekivano, rekla bih i šokirano. Napuštanje sigurnog posla zbog posla iz ljubavi, u tadašnjem vremenu zvučalo je poprilično riskantno, ali bila sam sigurna da je to moj put. Veliku podršku dobila sam i od svojih mentora i predavača koji su me podržavali i od kojih sam puno učila. Tada se nije moglo sve guglati i saznati u roku jedne minute, bilo je potrebno dosta strpljenja, truda i rada kako bi se pronašla točna informacija.

Dragana je nažalost uskoro izgubila supruga i postala samohrana majka.

– Kao samohrana majka troje djece, suočila sam se s teškoćama, posebice nakon gubitka supruga. No, kroz predan rad i posvećenost, uspjela sam izgraditi tvrtku koja danas uspješno posluje. To je za mene izuzetno osobna i inspirativna priča koju dijelim kako bih motivirala druge.

Karijera je važna, djeca su važnija!

I ne samo da tvrtka uspješno posluje; Dragana je sada službena nutricionistica renomiranih sportskih klubova poput HNK Hajduk Split i sportaša poput jedriličarskih reprezentativaca – Tonćija Stipanovića i Filipa Jurišića, te Antea Žižića, Lena Stojkovića, Amela Tuka, Milija Poljičaka, paraolimpijca Dina Sinovčića i Ivana Mikulića. Također, Dragana je sa svojim timom lansirala i nutricionističku aplikaciju koja je za sada dostupna samo njezinim klijentima.

– Osobito me raduje što smo postali nezaobilazan partner mnogim sportašima, s osvajanjem desetaka medalja na svjetskim i europskim natjecanjima. Jako sam zadovoljna i s aplikacijom, posebno zato jer smo pioniri na tržištu, budući da je softver isključivo u našem vlasništvu i da je kreiran iz nule. U početku su neki naše kolege bili u uvjerenju da je to još jedna u nizu copy paste aplikacija, ali nakon što smo objavili o čemu se radi brzo su shvatili da je to level up i veliko unaprjeđenje. – ponosno je rekla Dragana. No, priznaje, nije uvijek bilo lako. Dapače, izazovi su se samo nizali.

– Najveći izazov mi je bio prošle godine na kraju školske godine kada se moj sin upisivao u srednju školu i kada sam shvatila da imam troje djece s hrpom obaveza i još jedan novi izazov na pomolu. Svi znamo koliko je srednja škola drugačija od osnovne i kako nam se život tada mijenja na nepredvidiv način. Osjećala sam veliki strah, čak i paniku. Odlučila sam zamrznuti karijeru na godinu dana, potpuno svjesna da će me to možda i zaustaviti zauvijek. Međutim, na moju sreću, u tom trenutku to se nije dopalo mojim djelatnicama koje su odlučile prihvatiti neke nove izazove i napustiti moje savjetovalište. To me prisililo da nastavim čak i jačim tempom. Sad shvaćam da je to situacija koju bi izdvojila u top 3 najpoticajnijih za mene. 

Hrvati o prehrani puno pričaju, ali navike ne mijenjaju!

Često se kaže – djeca mnogo više uče iz ponašanja svojih roditelja, nego onoga što im roditelji govore.

– Sinovi imaju 15 i 12, a kćer 9 godina. Ne sumnjam ni malo da sam pozitivno utjecala. Od rada, zalaganja i ambicije u normalnim količinama sigurno nema štete. Važno je uvijek i bez iznimke djecu imati na prvom mjestu, ali ispred toga važnija je dobra procjena situacije. To je po meni formula za uspjeh. Kakva će djeca ispasti kada odrastu ja to stvarno ne znam. Na to može utjecati zaista dosta nepredviđenih okolnosti. Mišljenja sam da šteta nastaje kada se zanemare jasni signali i kada ambicija pobjedi razum i instinkt. Način? Isključivo osobni primjer. Od puno priče samo zaboli glava. I roditelja i dijete. Kod nas ne postoji prebacivanje krivnje ni na što i ni na nikoga. Uvijek smo si sami krivi. Kad to nauče odrasli onda će i djeca. Život donese što donese. Na tebi je da se snađeš i da pokušaš izvući što manju štetu iz loših i što veću korist iz dobrih situacija. 

U deset godina se na nutricionističkoj sceni mnogo toga promijenilo. Ali, jedna stvar ostala je gotovo ista – navike ljudi oko pravilne prehrane, tvrdi Dragana.

– Unatoč brojnim informacijama dostupnim putem društvenih mreža i medijskih kanala, suočavamo se s nekoliko ključnih izazova koji možda ograničavaju stvarnu promjenu u prehrambenim navikama ljudi, kao što je prekomjerna informiranost, a ponekad i kontradiktorne informacije. One mogu dovesti do zbunjenosti i nesigurnosti u vezi s pravilnim prehrambenim izborima.

Ostale informacije koje nisu revolucionarne metode, a koje se promiču kao hrana iznimne vrijednosti, često nisu toliko rizične za zdravlje. Primjerice, chia sjemenke, kokosovo ulje, moderne prehrambene prakse poput posta ili keto dijete i slični trendovi ne pokazuju nužno opasnosti po zdravlje. Međutim, važno je razumjeti da utjecaj primjene određene hrane ili pridržavanje određenog prehrambenog režima može imati nuspojave.  Svi prehrambeni planovi koji rezultiraju nedostatkom određenih nutrijenata, kao što su, primjerice, ugljikohidrati, mogu imati negativne posljedice po zdravlje, iako te posljedice možda nisu odmah vidljive. Važno je pridavati pažnju ravnoteži u prehrani kako bi se osigurala adekvatna količina esencijalnih nutrijenata i održala cjelovita dobrobit organizma.

Loša prehrana i neaktivnost = pretila djeca

Od toga što smo jedna od najdebljih nacija u Europi, jedino je gore to što nam djeca po pretilosti također jako visoko kotiraju.

– Na izgled dvije nepovezane stvari u stvarnosti su jako povezane. Djeci se ugađa, drži ih se u komfornoj zoni prehrambenih izbora i sada nam se to vratilo kao bumerang u glavu. Skloni smo opravdavati se nedostatkom vremena i nevoljkosti djece da jedu pravu hranu umjesto umjetne na kojoj egzistiraju više od 70 % dana. 

Ključan problem je i prevelika dostupnost jeftinih prerađevina i proizvoda prepunih šećera, koje danas djeca mogu kupiti za 5 centi. Međutim, dosta toga kreće i od kuće, pa roditelji trebaju razmisliti o tome da svaki dan djetetu daju komad voća i da više kuhaju, a manje jedu prerađenu hranu. Svjesna sam da dnevne obaveze oduzimaju veliki dio dana, ali organizacija je ključ i sve se može kad se hoće. Ako tolike drame radimo oko toga jesu li nam djeca napisala domaći rad, zamislite kako bi bilo da isto primijenimo i na to jesu li pojeli voće ili barem jedan kuhani obrok.

Rješavanje problema pretilosti među odraslima i djecom zahtijeva pristup koji uključuje obrazovanje, pravilan i učinkovit odgoj, poticanje tjelesne aktivnosti i promjenu društvene svijesti o važnosti zdrave prehrane.

Dragana je u ovih deset godina odradila sjajan posao. Sljedećih deset bit će još bolje.

– Imam jako dobar plan i dati ću sve od sebe da ga ostvarim. Ne želim otkrivati detalje, ali svakako sve ću više raditi na tome da mladi stručnjaci koji dolaze iza nas ne moraju prolaziti kroz trnovit put kao što smo mi. Planiram pokrenuti još nekoliko vrlo praktičnih načina primjena dijetoterapije i sportskog nutricionizma i otvoriti neka polja u koje se još nitko nije usudio zakoračiti. Cilj mi je stvoriti gotove i održive djelatnosti tako da mladi samo biraju što bi voljeli raditi jednom kada završe školu. Nakon toga posvetit ću se predavanjima i radu sa studentima, uzgajati masline i kuhati 😊